Povratak na nogometni teren nakon ozljede

U hrvatskim nogometnim klubovima realan problem predstavlja manjak trenera za kondicijsku pripremu. Velika većina klubova 1. i 2. lige ga uopće niti nema.
Ipak, ovdje ću prezentirati program rada drugog kondicijskog trenera koji bi se isključivo bavio igračima nespremnim za puni intenzitet. To ću nazvati “most”. Dakle, kondicijski trener čiji bi opis posla bio individualni rad i uspostavljanje mosta između ambulante i terena. Takav trener bi trebao sudjelovati od početka ozljede u radu sa fizioterapeutima, samostalno na podizanju kapaciteta i onda opet u suradnji sa glavnim kondicijskim trenerom prije samog uključivanja u ekipu. Fizioterapeuti imaju svoj opis posla i kao takvi teško da mogu odraditi most. S druge strane glavni kondicijski trener kao i glavni trener imaju na brizi 18 do 20 igrača koji konkuriraju za utakmicu i ne mogu se uspješno posvetiti mostu. To je za naše prilike znanstvena fantastika ali treba razmišljati o tome.

Zvonimir Jerbić i Dragan Talajić

• ORGANIZACIJSKI PLAN I PROGRAM RADA POVRATKA IGRAČA NA TEREN NAKON OZLJEDE

Nakon što fizioterapeuti završe svoj dio posla vezano uz ozljedu, igrač je na otprilike svojih 60% kapaciteta ozlijeđenog mjesta. Ključno pitanje je kako taj postotak što prije i efikasnije podići (bez rizika) na nivo u kojem igrač može konkurirati za igru.

Način na koji ja to radim je slijedeći:

FAZA 1.
• u prva 2 tjedna nakon povrede cilj je podići igrača na 80% mogućnosti i to uglavnom statičkom metodom rada u fitnesu. Ovo se odnosi na ozlijeđeno mjesto. Ostali mišići se rade normalno. Cilj ove faze je izazvati upalne procese bez bolova kako bi što više svježe krvi došlo u ozlijeđeno područje za što je opterećenje od 60 do 80% najpogodnije.

FAZA 2.
• nakon što je igrač dosegao željenih 80% statičnog opterećenja, u druga 2 tjedna se opet vraćamo na 60%, ali u dinamičnom režimu rada. Ovaj postotak je veći od 60% u statičkom režimu jer se razvijaju više sile, ali su mišići a posebno tetive spremni za ovo opterećenje.
• igrač izlazi na teren i kroz trčanja vraća aerobne kapacitete. Igrač koji ne trenira npr. dva tjedna, izgubit će samo 10% aerobnog kapaciteta što se vrlo brzo može vratiti na staro prije ozljede. Igrač je većinu vremena sa loptom ali moramo raditi i na “suhom” trčanju.

logo

Kako i zašto?
Najveći problem nakon povrede je uvjeriti igrača da je spreman napraviti pokrete zbog kojih bi riskirao ponovno povredu. Tu onda nastupa “suho” trčanje koje se koristi kod okreta, promjena smjera, stani-kreni kretanja… Najbitnije ja da igrač sazri i da sam vidi da više nije ozlijeđen što mu takav način suhog trčanja omogućuje. Vježbe sa loptom su bazirane na Coerver metodi.

Tijekom obje faze se rade kontrolna testiranja stanja organizma. Oporavak je individualan i zavisi od težine ozljede kao i voljnom momentu igrača, ali iz iskustva mogu potvrditi da je efikasan.

Zvonimir Jerbić i Zlatko Dalić

Zvonimir Jerbić, viši kondicijski trener i maser terapeut

Zvonimir je trener s iskustvom rada u gimnastici, atletici i nogometu. Posebno ističe rad u Omanu i Saudijskoj Arabiji s trenerima Draganom Talajićem i Zlatkom Dalićem, kao iskustva iz kojih je mnogo naučio. Udruga Sprint se zahvaljuje Zvonimiru na njegovom stručnom mišljenju iznesenom u ovom članku.

0 thoughts on “Povratak na nogometni teren nakon ozljede”

  1. Pozdrav! Pohvala za clanak i pitanje za autora.

    Na osnovu kojih testova su određeni postoci statičkog i dinamičkog opterećenja u fazama oporavka i koji su kontrolni testovi?

    Hvala!

    1. Postoci su određeni od prijašnjih rezultata dok je igrač bio zdrav. Ja osobno koristim 20 rep test od Boylea za zdrave igrace. Problem je ako se dodje u klub u kojem nema testova (ako nema kondicijskog tko ce testirati). Trebalo bi onda razgovarati sa igracem o njegovim rezultatima na odredjenim vjezbama pa umanjiti za 10% da ste sigurni jer igraci vole dodati malo kg. Drugi nacin je potraziti neko od istrazivanja za razvoj jakosti pojedinog misica kod nogometasa i opet oduzeti 10%. Treci nacin je npr. usporediti zdravi misic druge noge u dinamickom rezimu rada pa od toga odrediti na ozljedjenoj nozi % sa kojim bi se krenulo u statiku…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.